Prije pisanja ovog teksta, napravila sam kratku anketu na Instagram profilu (Odvjetnica Maja Gelo) kojim sam pitala svoju zajednicu idu li biznis i brak skupa. Analitika profila mi govori da mi zajednicu većinom čini ekipa od 35-44 godina. Dakle, ljudi koji su već u nekom poslovnom odnosu, partnerskim zajednicama i relativno znaju tko su, što su i kakvom imovinom raspolažu. Odgovori na moje pitanje podijeljeni su 50%:50%. Da se razumijemo, nije ovo bilo znanstveno istraživanje, ali moglo mi je dati neki blagi uvid u to kako razmišljamo o ovoj temi.
Potaknuta odgovorima na ovom mjestu dajem ti dvije opcije koje ti stoje na raspolaganju ako si za vrijeme braka stekao poslovni udio u nekom d.o.o.-u. Ne zazivam ničije razvode, samo ti prikazujem korake koje možeš učiniti u slučaju da poželiš urediti imovinskopravne odnose sa svojim partnerom/icom.
Što je bračna stečevina?
Prije svega da razjasnimo što je uopće bračna stečevina. Zakon je dao jasnu definiciju, no zbog mnogobrojnih spornih pitanja uključila se i sudska praksa koja je dala svoj udio u definiranju ovog pojma.
- Obiteljski zakon (dalje: ObZ) je odredio bračnu stečevinu kao onu imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
Zakon je također rekao da bračnu stečevinu čini i dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice.
Dakle, bračna stečevina nije nečije autorsko djelo (slika, pjesma, roman i sl.), nego imovina stečena tim autorskim djelom (ona lova koja je ostvarena prodajom te slike, objavom romana itd.).
Sudska praksa je rekla da bračnu stečevinu čini i plaća supružnika, svaki prihod koji se temelji na ugovoru o radu, sve ono što bračni drug stekne radom po općim pravilima stvarnog prava (recimo kupio je vikendicu, apartman na moru i sl.), prihod od ugovora o djelu, plodovi, najamnina, kamate i svaka druga korist koja potječe od pokretnina ili nekretnina koje su bračna stečevina, stvari i prava stečeni na ime naknade štete za uništenu ili propalu stvar ili pravo koji su bili predmet bračne stečevine, te poslovni udjel u trgovačkom društvu ako je stečen od sredstava bračne stečevine.
Naglašavam riječi radom i bračna zajednica jer su upravo to dva elementa koja je važno utvrditi kod odgovora na pitanje predstavlja li neka imovina bračnu stečevinu ili ne. Zašto? Nastavi čitati.
Zašto rad? Jer je rad konstitutivni element bračne stečevine, a može biti samostalan (temeljem radnog odnosa, rad u kućanstvu, izrada one slike od ranije, pisanje romana i sl.) ili zajednički rad (rad bračnih drugova na imanju, trgovini, u firmi koju su osnovali i sl.).
Dakle, radom se imovina može stvarati neposrednim putem (dugogodišnjim radom smo uštedili i kupili taj apartman) ili posrednim putem, recimo kroz brigu za djecu, organiziranje kućanstva, spremanje, i sl.
Zašto bračna zajednica? Jer brak nije dovoljan pravni temelj za stjecanje imovine u suvlasništvu bračnih drugova. Osim braka, potrebno je postojanje bračne zajednice, a za njeno postojanje je potrebna volja bračnih drugova.
Dakle, bračni drugovi ne moraju živjeti zajedno na istom mjestu jer postoji mogućnost da jedan od njih radi u inozemstvu (on je otišao u Njemačku, a ona ostaje u RH raditi, brinuti o djeci, kućanstvu itd.), no postoji njihova volja da žive/funkcioniraju/djeluju kao bračni drugovi zbog čega se smatra da bračna zajednica postoji.
Naglašavam da bračna zajednica nije jednaka braku. Brak formalno može postojati, jer ga primjerice bračni drugovi nisu formalno prekinuli (razvod braka), dok oni žive na drugim mjestima, ne postoji volja za zajednički život, odnosi su narušeni i sl.
Ističem da je ObZ izjednačio izvanbračnu zajednicu sa brakom u pogledu imovinskopravnih odnosa, a da je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definirao partnersku stečevinu te uputio i na primjenu odredbi ObZ.
Ako ti je potrebno dodatno razjašnjenje o pojmovima braka, bračne zajednice, bračne/partnerske stečevine ili vlastite imovine, je li nešto od imovine tvoja vlastita ili bračna, piši mi.
U ovom tekstu ćemo se posebice osvrnuti na poslovni udio koji bračni drugovi steknu tijekom trajanja bračne zajednice zajedničkim sredstvima pa smatram potrebnim prije svega definirati što je uopće poslovni udio.
- Zakon o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) propisuje da je poslovni udio skup prava i obveza koje njegov imatelj kao član društva ima u društvu i prema društvu, a nastaje preuzimanjem obveze uplate temeljnog kapitala.
Društvo i članovi trgovačkog društva zasebne su osobe, što se često krivo interpretira u praksi. Naime, često osnivači društva smatraju da je imovina društva njihova vlastita jer su ga oni osnovali, no oni imaju samo određena članska prava temeljem poslovnog udjela kojeg su nositelji.
Probat ću pojasniti na primjeru iz prakse – ako su bračni drugovi (od kojih je jedan osnivač i jedini član d.o.o.) pozajmili određena sredstva tom d.o.o.-u, pa je d.o.o. tim sredstvima kupio brod te se upisao kao vlasnik broda u Upisnik Lučke kapetanije pa ga je nakon određenog vremena i prodao, sredstva koja su ostvarena tom prodajom je vlasništvo društva, a ne bračna stečevina bračnih drugova. Brod ne predstavlja, a niti može predstavljati bračnu stečevinu stranaka već se radi o posebnoj imovini pravne osobe, odnosno trgovačkog društva kao treće osobe. (VS RH, Rev 2128/10-2, od 18.12.2012.g.) Ako imaš sličan primjer koji bi voljela/volio prokomentirati, piši mi.
Da bi stekao članstvo u društvu i ostvarivao članska prava, nužan uvjet je upis u Knjigu poslovnih udjela. U praksi često to bude samo jedan od bračnih drugova.
Problem se javlja kada je ulog koji se unosi u društvo stečen radom (ili potječe od rada) za vrijeme trajanja bračne zajednice, a u Knjigu poslovnih udjela je upisan samo jedan bračni drug.
ZTD propisuje da prava iz udjela ovlaštenici mogu ostvarivati samo zajedno ako ih na jednom poslovnom udjelu ima više. To znači da, ako poslovni udjel predstavlja bračnu stečevinu, bračni drugovi kao suovlaštenici na poslovnom udjelu mogu pravo na dobit koju daje poslovni udjel (kao i sva ostala prava) ostvarivati samo zajednički.
Primjer iz prakse – kada poslovni udio glasi na jednog bračnog druga, a stvarni vlasnici su oba bračna druga, tada vrijednost udjela i dividenda predstavljaju bračnu stečevinu jer su nastale kao posljedica ulaganja novca zarađenog za vrijeme bračne zajednice, ako bračni drugovi nisu nešto drugo ugovorili. (VTS Pž-855/2014-2)
U slučaju da se bračni drugovi nisu drugačije dogovorili, dakle ne mogu se sporazumjeti o podjeli poslovnog udjela, onaj koji nije upisan u Knjigu poslovnih udjela može zahtijevati utvrđenje da je i on ovlaštenik i time koristiti svoja članska prava.
ALI prije ikakvih sudskih sporova, bračni drugovi na raspolaganju imaju mogućnost sklapanja bračnog ugovora.
1.) Bračni ugovor kao prva opcija koju ti predlažem ako ljubavi nestane.
Sporovi se događaju u onim trenucima kad nestane ljubavi i ljudskog razuma. Uz prvo se često pojavi i drugo, nažalost…
Ovakvu iznimno stresnu i frustrirajuću situaciju za obje strane može ublažiti bračni ugovor koji je kod našeg mentaliteta još uvijek, usudila bih se reći, „prorok razvoda“. Međutim, iz perspektive odvjetnika koji se susreće sa imovinskopravnim sporovima bračnih drugova, svjesna sam da bi bračni ugovor spriječio mnoge sporove, uštedio visoka sredstva utrošena na sudske i odvjetničke troškove, a da ne govorim o ušteđenim živcima.
Njime bračni drugovi mogu urediti svoje imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini.
Dakle: „Ljubavi, volim te, ali život je svakakav i može se dogoditi svašta, pa u tom slučaju dijelimo stan koji smo zajedno kupili na XY način, a ako kroz iduće godine steknemo još nešto od imovine, recimo naša firma ostvari dobit od XY eura, dijelit ćemo ga na XY način.“
Ako ti je potreban sastav takvog ugovora ili savjetovanje što napraviti u spornoj situaciji u kojoj se nalaziš sa svojim supružnikom/izvanbračnim partnerom/životnim partnerom, piši mi.
2.) Sudska presuda kao druga opcija kojom se traži utvrđenje da je poslovni udio bračna stečevina.
U sporovima o tome kojem bračnom drugu pripada poslovni udio odlučivat će trgovački sudovi, ne općinski, jer se radi o statusnim pravima članova društva, odnosno o raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu.
Što se traži tužbenim zahtjevom?
Ova tužba se može podnijeti i prije i nakon razvoda braka, a njome se traži prije svega utvrđenje da je poslovni udio bračna stečevina, potom da se izdaju isprave podobne za upis u knjigu poslovnih udjela ili nalog za trpljenje takvog upisa.
Kada je o upisu u knjigu poslovnih udjela riječ dajem primjer iz prakse: „Utvrđuje se da su tužiteljica i tuženik ovlaštenici poslovnog udjela pod red.br. 1 Knjige poslovnih udjela trgovačkog društva xx d.o.o. upisanog u sudskom registru Trgovačkog suda u R, pod matičnim brojem upisa, slijedom čega je tužiteljica na temelju ove presude ovlaštena ishoditi upis stečenog prava na svoje ime u Knjizi poslovnih udjela društva xx d.o.o. u roku od 8 dana.“ (Pž-1496/2015, TS u Rijeci)
Dakle, ne možemo tužbenim zahtjevom tražiti utvrđenje da su bračni drugovi suvlasnici poslovnog udjela svaki u 50% dijela, jer oni nisu pojedinačno i svaki za sebe članovi društva. Bračni drugovi se u knjigu poslovnih udjela upisuju kao suovlaštenici nad poslovnim udjelom koji im zajednički pripada.
Primjer iz prakse – „Nije sporno da u društvu XX tuženik kao jedini član društva ima jedan poslovni udio u nominalnom iznosu od 20.000,00 kn. S obzirom na tu činjenicu pravilno je prvostupanjski sud tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim. Naime, poslovni udjel u navedenom društvu u nominalnom iznosu od 10.000,00 kn uopće ne postoji, pa sud ne može ni utvrditi da je tužiteljica njegova imateljica.“ (VTSRH Pž-3073/2013)
Ako ulaziš u spor u kojem želiš utvrditi što ulazi u bračnu stečevinu, a što je tvoja vlastita imovina, piši mi.
Da bi izbjegao neugodne trenutke na sudu gdje ćeš dokazivati tko je, koliko i kada uložio u društvo čiji si osnivač, sa bračnim/izvanbračnim drugom/životnim partnerom sklopi bračni ugovor, odnosno ugovor o imovini. Ukoliko si to propustio, na raspolaganju ti uvijek ostaje sudski spor koji moraš pokrenuti pred trgovačkim sudom i jako paziti kako postavljaš tužbeni zahtjev. Za svaku nedoumicu, predlažem ti javiti mi se jer jedan kvalitetni pravni savjet može ti uštedjeti puno novaca.
Za svako pitanje poput – čine li svadbeni darovi, imovina stečena ugovorom o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, naknade štete, otpremnine i sl. bračnu stečevinu, što ako smo kreditom, kojeg otplaćuje samo jedan supružnik, kupili stan, također ti stojim na raspolaganju u svakom trenutku. Do iduće teme, zaprati IG stranicu Odvjetnica Maja Gelo gdje sam pisala o ovoj i drugim temama. Do tada, ostanite informirani. M 😊
