U prethodnom tekstu pisala sam o poslovnom udjelu stečenom tijekom trajanja bračne
zajednice te sam ti dala dvije opcije na raspolaganju kojima se možeš poslužiti u slučaju da
ljubavi nestane. Ne zazivam ničije razvode, no danas ću ipak opet malo pisati o razvodima jer
smatram potrebnim riješiti jedno pitanje s kojim se često susrećem, a to su krediti.
Što je sa kreditom koji je podignut za vrijeme trajanja bračne zajednice, a sada se nalaziš
usred postupka razvoda? Tko ga je dužan plaćati? Mogu li se regresirati od bivšeg bračnog
druga i sl.? Ako imaš sličnih pitanja i zanima te što napraviti, nastavi čitati.
Što zakon kaže?
Jasno je da kredit predstavlja nekakvu obvezu onoga tko ga je realizirao. Obiteljski
zakon razlikuje pojedinačne i solidarne obveze bračnih drugova. O pojedinačnim obvezama
koje je bračni drug imao prije sklapanja braka ili ih je samostalno preuzeo nakon sklapanja
braka, a ne odnose se na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, u ovom tekstu neće biti
riječi, nego ću se skoncentrirati samo na solidarne obveze bračnih drugova.
Solidarne obveze Obiteljski zakon definira kao:
- one obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i
- obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s bračnom stečevinom, i za koje odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom i vlastitom imovinom
Za takve obveze Obiteljski zakon propisuje da bračni drug iz čije je imovine
(suvlasničkog dijela bračne stečevine ili iz njegove vlastite imovine) naplaćeno više nego što
iznosi njegov dio duga, radi namirenja zajedničkih obveza, ima prema drugom bračnom drugu
pravo na naknadu toga iznosa iz njegova dijela bračne stečevine, odnosno iz njegove vlastite
imovine.
Također se smatra da su bračni drugovi za obveze bračne i obiteljske zajednice
odgovorni u jednakim dijelovima ako nisu drukčije ugovorili.
Kako možete drugačije ugovoriti ovakva pitanja spominjala sam kratko u tekstu „Dva
rješenja imovinskih odnosa ako si stekao poslovni udio za vrijeme bračne zajednice“, a
ako te zanima više o samom bračnom ugovoru ili sporazumu nakon prestanka
braka/bračne zajednice, piši mi.
Zakon o obveznim odnosima propisuje da je stjecatelj dužan vratiti, odnosno, ako to nije
moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi kad dio imovine neke osobe na bilo koji način
prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda,
odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, ili se osnova nije ostvarila, odnosno kasnije je otpala.
U prijevodu, ako je suprug stekao kakvu imovinu (suvlasništvo na bračnoj stečevini) na
način da je supruga podigla kredit i plaća ga, pa je brak razveden, on je dužan vratiti korist koju
je stekao bivšoj supruzi jer je osnova (brak) prestala postojati. Odnosno obvezan joj je vratiti
dio koji je on bio dužan plaćati, a nije jer su se tijekom braka suglasili da kredit plaća supruga.
Prilikom utvrđivanja je li imovina stečena kreditom bračna stečevina ili nije, potrebno je
razjasniti
- kada je realiziran kredit
- što je njime stečeno, te
- iz kojih je sredstava plaćan,
pa ću pokušati odgovoriti na tvoja pitanja kroz ove tri stavke.
1.) Kada je realiziran kredit
Kroz praksu su se pojavile raznolike situacije poput:
- partner je kupio stan prije braka, ali su se anuiteti otplaćivali tijekom trajanja braka iz
sredstava bračne zajednice, ili - partner je za vrijeme braka kupio stan i zaključio ugovor o kreditu, ali su anuiteti plaćani
od sredstava bračne zajednice; te - bračni drugovi zajedno kupuju stan i ugovaraju kredit, ali nakon razvoda anuitete plaća
samo jedan od njih koji je i ostao u posjedu stana
Jasno pravilo je da je imovina, koja je stečena kreditom tijekom trajanja bračne
zajednice, zajednička imovina bez obzira na to tko je otplaćivao kredit nakon prestanka
bračne zajednice, jer je i obveza koja je proistekla iz kredita – zajednička obveza.
Činjenica što je bračna zajednica prestala postojati ne utječe na postojanje zajedničkih obveza
pa ona strana koja je isplatila djelomično/u potpunosti takvu obvezu ima pravo od druge strane
tražiti da joj namiri ono što je ona bila dužna namiriti i to obveznopravnim zahtjevom.
No, ako je nekretnina kupljena prije braka, a tijekom braka je druga strana sudjelovala u otplati
takvog kredita, ona ima pravo samo zahtijevati da se namiri njen dio, ali ne može tražiti da se
utvrdi njeno suvlasništvo na takvoj nekretnini jer sama nekretnina predstavlja vlastitu imovinu
bračnog druga koji je tu nekretninu kupio prije braka.
2.) Što je kreditom stečeno?
Obzirom na ObZ koji govori o tekućim potrebama bračne i obiteljske zajednice potrebno je
utvrditi da su sredstva stečena kreditom utrošena upravo za namirenje potreba bračne i
obiteljske zajednice.
Što su potrebe bračne i obiteljske zajednice?
Ovaj pojam nije definiran zakonom niti ga je opće moguće ukalupiti u nekakvu definiciju
jer nije/ne može biti identičan za svakoga. Potrebe obiteljske zajednice ovise prije svega o
ekonomskih prilikama bračnih drugova i njihovom životnom standardu.
Ono što uobičajeno ulazi u ovaj pojam su stalni troškovi potrebni za funkcioniranje
zajednice poput režijskih troškova, troškova održavanja kućanstva, prehrane, troškova
uzdržavanja djece (školovanje, izvannastavne aktivnosti, liječenje, izleti i sl.).
Isto tako, Obiteljski zakon spominje i pojam obveza koje su bračni drugovi preuzeli
zajednički u vezi s bračnom stečevinom.
Opet, nemamo definiciju takvih obveza, ali se smatra kako su takve obveze one koje se
preuzimaju radi uvećavanja/održavanja bračne stečevine poput kupoprodaje nekretnina,
davanja u zakup, otuđenje, kupoprodaju vozila ili pokretnina čija vrijednost prelazi okvire
tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice, adaptacije i sl.
Za navedene obveze bračni drugovi odgovaraju solidarno kako bračnom stečevinom tako i
vlastitim imovinama, a smatra se da su u jednakim dijelovima odgovorni za ispunjenje obveza
ako nisu drugačije ugovorili.
Zanimljiva je odluka VSRH (Revd 1032/2021-2) donesena u postupku u kojem je bivša
supruga tvrdila da je poslovni prostor kupila sredstvima koje je dobila kao dar od brata i
roditelja. Bivši suprug je uspio dokazati u tom postupku da je poslovni prostor koji je služio
za potrebe rada bivše supruge kupljen isključivo sredstvima ostvarenim radom za vrijeme
trajanja bračne zajednice pa kao takav predstavlja bračnu stečevinu, odnosno suvlasništvo
bivših bračnih drugova.
Dakle, prostor je kupljen za poslovne potrebe jednog bračnog druga, ne za potrebe obiteljske i
bračne zajednice, no stečen je sredstvima ostvarenim radom za vrijeme trajanja bračne
zajednice pa samim time predstavlja bračnu stečevinu.
Često se u praksi dogodi da su sredstva ostvarena kreditom tijekom trajanja bračne
zajednice jednim dijelom uložena u (primjerice) adaptaciju nekretnine, a dijelom u potrebe
jednog bračnog druga. U takvim situacijama, ako nemate jasan sporazum, a često takav ne
postoji među bivšim bračnim drugovima, dovest ćete se do mučnog dokazivanja tko je i na koji
način potrošio sredstva ostvarena kreditom.
Ukoliko se uspije utvrditi da je jedan dio sredstava uložen u potrebe jednog bračnog druga,
a ne u potrebe obiteljske i bračne zajednice, taj dio će predstavljati pojedinačnu obvezu tog
bračnog druga.
3.) Iz kojih je sredstava plaćan
Na ovo pitanje je već i odgovoreno kroz raniji tekst pa samo ponavljam – ako je kredit plaćan
vlastitom imovinom jednog bračnog druga ili njegovim dijelom bračne stečevine, on ima pravo
tražiti naknadu od drugog bračnog druga (pravo na regres) i to u dijelu u kojem je on bio dužan
namirivati obveze kredita koji je utrošen za potrebe obiteljske i bračne zajednice.
Vrhovni sud je još 2008. godine (Rev x-30/2008) zauzeo stav koji je u skladu s odredbama ObZ
i ZOO, a koji glasi:
„Naime, bez obzira na to tko je od bračnih drugova otplaćivao dospjele rate za kupnju stana,
otplata rate predstavlja zajedničku obvezu, pa prestanak bračne zajednice i razvod braka ne
mijenja odnose proistekle iz te obveze. Ona strana koja je umjesto druge isplatila dug sasvim
ili djelomično ima pravo tražiti od druge da joj namiri ono što je bila dužna učiniti, dakle
obveznopravnim zahtjevom, a ne namirenjem da se mijenja stvarnopravni odnos tj. da bi time
došlo do povećanja njezinog udjela za zajedničkoj imovini.“
Dakle, u slučaju razvoda braka, kredit podignut tijekom trajanja bračne zajednice i
utrošen za potrebe bračne i obiteljske zajednice (primjerice kupnja nekretnine, automobila i sl.)
smatra se zajedničkom obvezom, neovisno o tome tko ga je formalno realizirao ili tko ga
otplaćuje nakon razvoda.
Ključno je analizirati tri aspekta: kada je kredit realiziran, za što su sredstva korištena i
iz kojih su sredstava otplaćivane rate. Ako je imovina stečena tijekom braka, bez obzira čijim
je sredstvima plaćena, smatra se bračnom stečevinom, a obveze povezane s njom solidarno
terete oba supružnika. U nedostatku jasnog međusobnog dogovora, mogući su sporovi i složena
dokazivanja, pa je pravna regulacija imovinskih odnosa – prije ili nakon prestanka bračne
zajednice – od velike važnosti.
Stojim ti na raspolaganju za uređenje vaših odnosa bilo da ste u sretnom braku i svjesni
života, ili ste na kraju braka i želite na miran i razuman način urediti vaše imovinske odnose.
Do iduće teme, vaša M
